OVO MNOGI NE ZNAJU Hrvatskog Bana Jelačića 1848. god. ustoličio srpski patrijarh! Evo i zašto… (FOTO)
Jelačić je ušao u grad u svečanoj povorci koju su predvodili husari i serežani.
Barun Josip Jelačić svečano je ustoličen za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije petog lipnja 1848. godine u Zagrebu. Jelačić je ušao u grad u svečanoj povorci koju su predvodili husari i serežani u slikovitim odorama. Za njima su išle 93 kočije s mnogobrojnim uglednim osobama, a na Katarininom trgu, na tadašnjem Gradecu, dočekalo ga je mnoštvo naroda i saborski zastupnici pred kojima je položio prisegu. Nakon polaganja prisege novi je ban po tradicionalnom običaju triput podignut u vis, uz poklike “Živio!” i pucnjavu topova.
Obred je nastavljen u crkvi sv. Marka, a zatim u pravoslavnoj crkvi Sv. Preobraženja, gdje je bana formalno ustoličio srpski patrijarh i mitropolit Josif Rajačić. Ta činjenica, da je Jelačić ustoličen od strane srpskog pravoslavnog patrijarha a ne katoličkog biskupa, izazvala je mnogo kontroverzi. Ipak, objašnjenje za to može se pronaći u činjenici da zagrebački biskup Juraj Haulik u to doba nije boravio u Zagrebu, nego u Beču, ali i u želji da se pokaže hrvatsko–srpsko jedinstvo u obrani od mađarskih pretenzija. Nakon čina ustoličenja, proslava je nastavljena u Banskim dvorima na Markovom trgu.
Istoga dana svečano je otvoreno zasjedanje Hrvatskog sabora, prvog čiji su članovi izabrani na načelima građanskog liberalizma. Svi izabrani zastupnici, njih 191, aklamacijom su potvrdili Jelačića za bana, a nakon slavlja donijeli su zaključke o ukidanju kmetstva i općem plaćanju poreza, što se smatra i službenim ukidanjem feudalizma u Hrvatskoj. Naime, iako su kmetski odnosi ukinuti na zajedničkom Ugarsko-hrvatskom saboru još u ožujku, a Jelačić je ukidanje feudalizma proglasio u travnju (nakon imenovanja za bana od strane cara i kralja Ferdinanda V.) tek je ovom saborskom odlukom taj zakon stupio na snagu.
piše: Dražen Krajcar
Kratki podsjednik:
Josif (rođeno ime Ilija) se rodio u Lučanima kraj Brinja. Školovao se u Srijemskim Karlovcima, a filozofiju studirao u Segedinu, a jedno vrijeme i u Beču.
Od lipnja 1829. je episkop dalmatinski, te se jako založio protiv pokušaja da se neke parohije (župe) grčkog obreda vrate pod ingerenciju katoličkih biskupa, pod kojom su bile u stoljećima do pada Mletačke Republike.
Od srpnja 1833. je episkop vršački, a od 1842. god je mitropolit karlovački. U vrijeme političkih previranja 1848. godine sazvao je Majsku skupštinu Srba u Srijemskim Karlovcima 1848. godine, na kojoj su se okupili predstavnici srba iz Hrvatske, Mađarske i Kneževine Srbije. Mitropolit Rajačić je tu proglašen za srpskog patrijarha.
Evo šta su u Zagrebu odgovorili na pitanje “gdje je rođen Ban Jelačić”.