web analytics
Članci

Jugoslovenska narodna armija u mirovnoj misiji na Sinaju! Cilj misije, trajanje… (FOTO)

Suecka kriza, poznata kao Suecki rat ili Rat 1956. bio je rat koji se vodio na teritoriji Egipta 1956. godine. Rat se vodio se između snaga Izraela, Velike Britanije i Francuske, koje su se udružile u trojni savez protiv odluke Egipatskog lidera Nasra da nacionalizuje Suecki kanal.

Evropske snage su se borile iz ekonomskih razloga, dok je Izrael hteo da ima otvoreni kanal za svoje brodove i okončanje upada arapskih gerilaca iz Egipta.
Inače, grad Suec je bio potpuno uništen i srušen nakon Araosko-Izraelskog sukoba 1967. godine. Grad Suec je ponovo izgrađen, a i kanal je ponovo otoren za pomorski sobraćaj 1975. godine.
Predsednik Egipta Gamal Abdel Naser nacinalizovao je kanal 1956. godine. Nacionalizacija je izazvala Suecku krizu, tokom koje su Velika Britanija, Francuska i Izrael napali Egipat i izvršili njegovu invaziju. U tom sukobu bilo je puno potopljenih brodova, pa je kanal bio zatvoren do aprila 1957. godine. Ujedinjene nacije održavale su neutralnost kanala i Sinaja. Inače, strateška važnost kanala bila je potvrđena u oba Svetska rata, a tokom Drugog svetskog rata grčevito je branjen u toku severno-afričke kampanje.
U tom periodu već je postojala čvrsta želja i dobra volja svetski nesvrstanih država i nacija da ne budu uvučene u ideološke sukobe Istoka i Zapada u tadašnjem Hladnom ratu. Inicijativu za nastanak Pokreta Nesvrstanih krenula je od Indijskog premijera Dž. Nehrua, koju su istovremeno prihvatili predsednik Egipta G.A. Naser i predsednik Jugoslavije J.B. Tito. Oni su opisali 5 osnovnih postulata, koji su kasnije poslužili kao osnova za postojanje i rad Pokreta Nesvrstanih. To se sve događalo u vremenu nastanka Suecke krize, odnosno Suecko-Sinajskog rata 1956. godine.

Učešće JNA u Mirovnim snagama UN

U misiji Ujedinjenih Nacija na Sinajskom poluostrvu od 1956. do 1967. godine Jugoslavija je zabeležila impresivno učešće održavajući jak kontigent svojih snaga u okiru UNEF-a. U 22 rotacije jugoslovenskog odreda, tokom 11 godina učestvovalo je 14.265 pripadnka JNA, što je činilo 21,54 % ukupnih snaga misije.
Na predlog predstavnika Jugoslavije u UN, održano je vanredno zasedanje Generalne skupštine UN od 01. do 10. novembra 1956. godine. Skupština je, primenom mehanizama iz rezolucije za mir, donela posebnu rezoluciju 1000/ES-1, kojom su formiranje Vanredne snage Organizacije UN na Suecu (United Nations Emergency Force – UNEF) i definisan njihov mandat.
Ključni elementi angažovanja pripadnika JNA u mirovnim operacijama UN su: geneza sukoba na području na kojem se sprovodi misija UN i uloga UN u rešavanju sukoba, formiranje jugoslovenskog odreda/grupe i angažovanje (odluka o formiranju odreda/grupe, obuka i pripreme za misiju, brojno stanje i sastav odreda/grupe, transport do područja misije, početak/kraj angažovanja), cilj, zona misije i zadaci jugoslovenskog odreda/grupe, moral u jugoslovenskom odredu/grupi, činioci uspeha jugoslovenskog odreda/grupe i iskustva i problemi tokom angažovanja jugoslovenskog odreda/grupe. U misiji UN na Sinajskom poluostrvu od 1956. do 1967. godine Jugoslavija je zabeležila impresivno učešće održavajući jak kontingent svojih snaga u okviru snaga UNEF-a.
Snage odreda JNA-e pokrivale su najveći dio granice između Izraela I Egipatskog djela Sinaja. Dio snaga našeg Odreda bio je razmješten po karaulama, kontrolnim tačkama, uzduž granice i vršio je izviđanje granice. Zamjena ljudstva po karaulama vršena je svakih 15 dana.
Ne treba zaboraviti i jednu zanimljivu epizodu sa “plavim šlemovima” UN iz sastava Mirovnog odreda JNA. Naime, 1967. god. u šestojunskom ratu, u toku napada na Sinaj, izraelskoj jedinici koja je nadirala ka sektoru pod kontrolom “plavih šlemova” JNA dato je striktno naređenje: na Jugoslovene ne smije biti ispaljen ni jedan metak i ne sme im hvaliti “ni dlaka sa glave”. Govorkalo se da je to naređenje lično izdao David Elazar, tadašnji general izraelske armije, inače rođeni Sarajlija. To govori koliko su i Izraelci cenili jugoslovenske “mirovnjake”. A sada…

Istoričar Aleksandar Životić, naučni saradnik na Institutu za noviju istoriju Srbije i profesor na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, objavio je, 2011. godine, veoma značajan rad pod naslovom Forsiranje peska. Odred JNA na Sinaju (1956-1967).