web analytics
Članci

Pal Taleki, mađarski premijer koji se ubio zbog napada nacističke Njemačke na Jugoslaviju. (FOTO)

Pal Teleki je bio mađarski premijer koji je sarađivao sa nacističkom Nemačkom u ranim fazama Drugog svetskog rata.

Pal Teleki je bio mađarski premijer koji je sarađivao sa nacističkom Nemačkom u ranim fazama Drugog svetskog rata. Može se reći da je bio tragična figura tog perioda, pa je svoj život okončao samoubistvom nakon što je Nemačka napala tadašnju Jugoslaviju.

Pal Teleki je bio član mađarskog parlamenta od 1905. godine, a kao istaknuti geograf bio je delegat na Pariskoj mirovnoj konferenciji 1919. godine. Ubrzo nakon toga izašao je iz politike i predavao je geografiju na Univerzitetu u Budimpešti, da bi se 1938. godine vratio u politiku kao ministar obrazovanja, a već naredne godine je postao premijer.

Blic.rs

Nastojao je da zabrani rad fašističkim partijama, ali nije ništa učinio da okonča postojeće anti-semitske zakone. Teleki se zalagao za reviziju Trijanonskog sporazum iz 1920. godine.

S jedne strane nadao se da će Mađarska imati koristi od Nemačke u vraćanju izgubljene teritorije, ali je ubrzo shvatio da Mađarskoj preti prevelika opasnost zbog zavisnosti od nemačkog lidera Adolfa Hitlera. Podržao je Hitlerovo razbijanje Čehoslovačke i Rumunije i prisilno ustupanje severne Transilvanije, odakle je i sam. Nije hteo da omogući pristup mađarskom železničkom sistemu u napadu na Poljsku 1939. godine i to uz obrazloženje da u toj zemlji živi miroljubiv narod.

Tako je preko 100.000 poljskih vojnika i civila do 1940. pobeglo iz Poljske i prešao granice Mađarske. Mađarska vlada je tada dozvolila rad Crvenoj krstu Poljek i katoličkoj crkvi. Međutim kako je Nemačka okupirala Čehoslovačku, Austriju i Poljsku, tampon zona Mađarske je nestala. Nemačke vlasti su od Budimpešte zahtevale da podrže rat i da isporuči oružje. Galeazo Ćano, Musolinijev zet i italijanski ministar je u svom dnevniku zabeležio da tokom posete Rimu 1940. Teleki je izbegavao da otvoreno stane na jednu stranu, ali nije skrivao svoje simpatije prema Zapadu i da se plašio pobede Nemačke kao kuge. Ćano je opisao da da je Teleki kasnije izjavio da se nada nekoj vrsti poraza Nemačke koji bi joj za duže vreme otupeo zube i kandže.

Kada je Nemačka napala Jugoslaviju 1941. godine, Teleki je bio pod velikim pritiskom. S jedne strane Nemačka je zahtevala pomoć Mađarske u napadu na Jugoslaviju, poturajući laži dešavanjima u Jugoslaviji, dok je s druge strane Britanija pretila objavom rata ako nemačke snage pređu preko mađarske granice. Telekiju je ponestalo alternativa. Nakon sastanka kabineta je otišao kući, čekao telefonski poziv kojim se potvrđuje da su nemačke snage ušle u Mađarsku, potom je stavio pištolj u usta i pucao. Svoje oproštajno pismo namenio je Hortiju.

“Vaše visočanstvo, pregazili smo svoju reč i to iz kukavičluka, nismo ispoštovali Sporazum trajnog mira sa Jugoslavijom. Nacija to oseća, a mi smo odbacili svoju čast. Sada smo saveznici nitkova jer nijedna reč o navodnim zločinima nije tačna. Ni protiv Mađara, čak ni protiv Nemaca. Postaćemo lopovi! Krašćemo ljudska tela i duše! Nacija smeća. Nisam te sprečio u tome. Ja sam kriv”, stoji u oproštajnom pismu.

Oproštajno pismo