Šta je sve proizvodila i koliko je radnika imala tvornica “Đuro Đaković”? (FOTO, VIDEO)

17.2.1921. osnovana je Prva jugoslavenska tvornica vagona, strojeva i mostova d.d. Brod na Savi

Osnivači su bili:

• Prva Hrvatska štedionica u Zagrebu
• Slavonija d.d. za industriju drva u Brodu
• Slavonsko trgovačko društvo ugljena Kauffman i drugovi u Brodu na Savi
• Tvornica za strojeve i željezničku opremu Kistarcs
• Jugoslavenska banka d.d. u Osijeku

Sami počeci

Zadatak Tvornice bio je gradnja i popravak vagona i lokomotiva, željezničkih mostova i mosnih konstrukcija, fabrikacija strojeva i svakovrsnog saobraćajnog oruđa i opreme, podizanje i tjeranje pomoćne industrije koja je u savezu sa svim tim proizvodima, preuzimanje izgradnje i opreme željeznica, pogon željeznica pod vlastitom upravom ili zajedno s drugima i sl.

Generalnim ravnateljem imenovan je Andrija Kiraly, a upravnim ravnateljem Mavro Donath.

1921. – izgradnja tvorničkih zgrada je započela u svibnju

1922. – tvornica je u lipnju započela proizvodnju i popravak vagona

1923. – tvornica zapošljava 1200 radnika

PRVI SE PAMTE…

1926.g. most preko Tise kod Titela 1926.g. prvi teretni vagon 1926.g. proizveden prvi parni kotao 1928.g. prva tramvajska kola za potrebe Beograda 1930.g. proizvedeni i montirani prvi rezervoari za potrebe kemijske i procesne industrije 1930.g. prvi izvoz mosta za Grčku 1935.g. prva mosna dizalica vlastite konstrukcije 1935.g. prva lokomotiva normalnog kolosijeka 1938.g. prvi motorni vlak za prugu Sarajevo – Mostar

Tvornica je pretrpjela značajne materijalne štete prigodom bombardiranja 11.04.1941.g. kada je privremeno prekinula rad.

Broj zaposlenih u razdoblju 1941. – 1945.g. kretao se od 900 do 1900 radnika.

1947.g. mijenja dotadašnji naziv u «Đuro Đaković» Industrija lokomotiva, strojeva i mostova Slavonski Brod da bi 1961.g. promijenila naziv u «Đuro Đaković» Industrija šinskih vozila, industrijskih i energetskih postrojenja i čeličnih konstrukcija Slavonski Brod.

Od 1945. do 1947.g. izvršena je obnova u ratu razrušenih objekata. Usporedo s obnovom obavljane su radne aktivnosti na popravku vagona, lokomotiva i željeznih konstrukcija. Koncem 1945.g. tvornica je zapošljavala 1.330 radnika.

Od 1952.g. zapošljava 2500 radnika i službenika, a realiziran je i izvoz 410 vagona za turske željeznice.

U razdoblju 1952/53.g. za potrebe domaće željeznice izrađeno je 208 lokomotiva iz postojećeg programa.

1952.g. zaključen je ugovor s tvrtkom Babcock Wilcox o poslovno-tehničkoj suradnji, a 1955.g. je proizvedena prva dizel lokomotiva 20 KS.

1956.g. proizvedene su dizel lokomotive od 50 i 100 KS, a 1957.g. za potrebe industrije lokomotiva od 180 KS kojih je proizvedeno ukupno 223.

Krajem pedesetih godina počinje se sa proizvodnjom kotlovskih postrojenja raznih vrsta od 1 do 400 tona pare na sat.

U Đuri Đakoviću radilo je 1964.g. 4520 radnika. Tih godina Đuro Đaković proširuje svoj proizvodni program opremom za naftnu petrokemijsku industriju.

Osnovan je i Izvanredni studij Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zagreb u Slavonskom Brodu, danas je to Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu.

1969.g. u Đuri Đakoviću je izgrađeno 6877 novih vagona od čega je izvezeno 4243.

Također su proizvedene 153 dizel lokomotive te je uz to proizvedeno i 12 garnitura motornih vlakova za uskotračne pruge.

U istom razdoblju Đuro Đaković je angažiran na rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih tvornica šećera te izgradnji novih tvornica cementa u zemlji i inozemstvu.

U 1969.g. Đuro Đaković je najveći proizvođač Steambloc kotlova u svijetu.

U tom razdoblju proizvedeno je 60.000 tona čeličnih konstrukcija, uglavnom mostova, a montirao je 200.000 tona čeličnih konstrukcija vlastite i tuđe proizvodnje, od čega je montaža 48 mostova u zemlji i inozemstvu. U okviru isporuke kompletnih postrojenja i čeličnih konstrukcija osobito za Željezare Skopje, Smederevo, Zenica i Sisak, te značajan broj mosnih, portalnih i lučkih dizalica.

U istom razdoblju usvojeni su novi proizvodi i to:

• u suradnji s General Motorsom (SAD) dizel električna lokomotiva od 1882 KS
• u suradnji s Wansonom (Belgija) program Waporax i Thermopac kotlova
• zajedničko ulaganje s Teddington Bellows (V.Britanija) proizvodnja višeslojnih kompenzatora

Potpisivanjem ugovora za gradnju NE Krško – Đuro Đaković se uključuje u gradnju nuklearnih elektrana, a s tvrtkom Energoinvest Sarajevo 1976.g., Đuro Đaković se uključuje u isporuku – izvoz komponenata primarnog kruga za nuklearne elektrane.

1977.g. osnovana je RO Inženjering za projektantski i izvođački inženjering.

U razdoblju od 1970. do 1981.g. izgrađene su Tvornica šećera Virovitica (i Tvornica šećera Bijeljina, a s tvrtkom Krupp Polysius izgrađene su Tvornice cementa Kosjerić, Beočin i Dalmacija cement kao i izvozni projekti Tvornica cementa u Aleksandriji i Tvornica cementa Homs, te s firmom Babcock Termoelektranu NEKA Iran snage 4×400 MW

U istom razdoblju izgrađena je zgrada Tvornice kompenzatora, poslovno proizvodni prostor Montaže i Elektromonta, hala za proizvodnju teške opreme, proizvodni kapaciteti dizalica, energetskih postrojenja, zgrada IRC-a i Instituta za znanstveno istraživački rad.

1980.g. otvorena je obnovljena zgrada nekadašnje gimnazije, sada Strojarskog fakulteta na Trgu maršala Tita, sadašnjem trgu Ivane Brlić Mažuranić.

1982. – započela je serijska proizvodnja kombajna u ĐĐ Tvornica poljoprivrednih strojeva i uređaja u Županji po tehnologiji firme Deutz–Fahr.

1983. – ĐĐ Specijalna vozila započinje serijska proizvodnja tenka M-84

ĐĐ Elektromont usvaja program proizvodnje aparata za tople i hladne napitke i uređaje za igre na sreću, a ĐĐ Bešavne boce program proizvodnje čeličnih boca ubadanjem

ĐĐ Inženjering realizirao je gradnju tvornica šećera u Šapcu i Požarevcu i TE–TO Ljubljana, a započela je gradnja TE Plomin II snage 200 MW u suradnji s tvrtkom Sulzer iz Švicarske

• ugovorena je isporuka opreme za preradu zemnog plina u INA – Molve
• ugovorena isporuka kuglastih spremnika za petrokemiju za Irak
• ugovorena je i djelomično realizirana isporuka 214 tenkova M–84 za Kuvajt

1986. – u Đuri Đakoviću zaposleno je ukupno 16.339 radnika.

Kompletnu galeriju i tekst možete pogledati klikom OVDJE.

VIDEO: