Šta su o Titu rekli poznati? Kraljica Elizabeta, Ričard Nikson, Sofia Loren, Indira Gandi… razne inostrane i domaće, poznate ličnosti.

Kemal Monteno, pjevač:

Nisam čovjek koji se okreće kako vjetar puše, i ne mogu me promijeniti. Onoga koga sam volio, volim i dalje, i gotovo! Tako i protiv Tita mogu govoriti šta god hoće, ali moje mišljenje o njemu ne mogu promijeniti. A, taj susret, kada mi se pridružio na sceni i otpjevao sa mnom “Bella Ciao” nezaboravna je uspomena koju ću čuvati do kraja života.

Zdravko Čolić, pjevač:

Četiri puta sam pjevao Titu i za doček Nove na Brijunima ga poljubio. Bio je karizmatičan i znao je s ljudima. A tko ga nije volio, imao je pasoš da ode.

Gabi Novak, pjevačica:

..Puno puta sam pjevala pred Titom,gotovo uvijek kada je dolazio u Zagreb.Jedne Nove godine pjevali smo mu Tereza,Arsen i ja… Odlično je igrao,krasno!Bio je strašno komunikativan,sve nas je mnogo volio… Čim odu uzvanici,s nama bi se zabavljao,priičao viceve…sve do pet,šest,sedam ujutru!Mi bismo već popadali od umora – a on bi ujutru naručio viski, zapalio „havanu“ i sjeo za klavir..Svirao je, sjećam se,Šopena…

Janez Stanovnik, bivši Predsjednik predsjedništva S.R. Slovenije:

Smatram da je Titova karizma, kod kuće i u svijetu, odigrala pozitivnu povijesnu ulogu. Tito je velika povijesna ličnost.

Nenad Čanak, političar:

Što je Broz stvorio, ovi ne mogu ni da okreče.

Francesco Cossiga, bivši predsjednik Italije:

Tršćani bi morali biti “zahvalni Titu i partizanima” jer su ih oslobodili fašizma i nacizma. “Tito bi u Trstu zaslužio spomenik u središtu grada”

Sandro Pertini, bivši predsjednik Italije:

On je poslednji među velikanima drugog svetskog rata koji odlazi pošto je bio prvi u borbi za ostvarenje i odbranu nezavisnosti svog naroda. on je dobio sve bitke u kojima je sudjelovao kao protagonist, izgubio je samo poslednju – onu protiv smrti. osećam se duboko ožalošćen jer sa Titom gubim prijatelja kojeg sam smatrao drugom po borbi i uverenju.

Lordan Zafranović, režiser:

Jednostavno se ta epoha 20. stoljeća ne može zamisliti bez imena Tita. To je ogromna historijska ličnost koja je obilježila ne samo naš prostor nego cijeli svijet.

Hašim Kučuk Hoki, pjevač:

To je čovjek koji je bio natprirodno pametan i jak, koji je uspio da ove današnje hajvane, Balkance, drži 50 godina u miru.

Abdulah Sidran, književnik:

Onome ko ne zna koliko je dobro živeo pod Titom, ja pomoći ne mogu!

Bata Živojinović. glumac:

Imao sam tu privilegiju da budem sa drugom Titom na Brionima. Takva su vremena bila. On je želeo da se druži sa glumcima i ja sam bio počastvovan njegovim pozivom. Voleo me je jer sam uglavnom igrao komandante u ratnim filmovima. Od preko trista, koliko sam ih snimio, bilo ih je trideset jedan partizanskih.

“Breza” je bio dobar film. Tu sam igrao Zagorca a Tito je po majci odatle vukao korene. Dva meseca sam među njima učio melodiju tamošnjeg govora. Posle premijere on mene oslovi “Zagorac”. Ja mu kažem: “Druže Tito, nisam ja Zagorac, ja sam Šumadinac”! A on na to kaže: ”Meni je to isti k…”!

Veljko Bulajić, režiser:

Apsolutno je u ratu bio briljantan komandant partizanskog pokreta. Odličan ratnik. Naravno, Stari je imao i pobeda i poraza. Na kraju krajeva, u finalu je pobedio. On je pobednik. Možete da ga volite ili ne volite. Što se mene tiče, neka svako izabere kako hoće.

Predrag Matvejević, književnik:

Sudbina nije podarila Hrvatskoj povijesnu i političku figuru međunarodnoga značenja usporedivu s Titom.

Stevo Karapandža, kuhar:

Nadaleko poznati kuvar kaže da je nekoliko puta kuvao za Tita, da je uvek sve savršeno funkcionisalo i da je Titov protokol imao puno poverenje u njega. Dobijao sam pohvale od Titovog protokla. Sećam se da je dva puta slavio Novu godinu u hotelu „Interkontinental“ u Zagrebu. Bilo je lako kuvati za njega, jer je Tito bio jednostavan. Voleo je obična, narodna jela. Sećam se da smo mu jednom prilikom rano ujutru, kada je išao u lov, spremali i škembiće. Voleo je i kolače od kukuruznog brašna.

general Džafer Nimeiri, bivši Predsjednik Sudana:

Vi ste maršal, a ja sam vaš vojnik!

Hans Košnik, bivši gradonačelnik Bremena i Mostara:

Tito je bio karizmatična ličnost i njegova jedina pogreška je bila ta što je nakon Drugog svjetskog rata zabranio javnu raspravu o unutarnjim konfliktima. Da su se narodi u bivšoj Jugoslaviji suočili sa svojom prošlošću, ne bi bilo ratnih sukoba koji su uslijedili 90-tih godina. Tito je u europskoj i svjetskoj politici imao važnu ulogu. „Tito je bio voljen, jer se oslobodio iz ”kandži Moskve”. Bilo je i onih koji ga nisu voljeli, jer je komunist. Međutim, ostaje činjenica da je Tito jedan od rijetkih političara koji je zbog bolje suradnje bio u stanju izgraditi mostove između blokova. To su u Europi uspjeli samo Finci, Jugoslaveni i Austrijanci.

Džemal Gadara, imam iz Počitelja: 

“Jugoslavija je bila najbolja država na svijetu, ja to otvoreno govorim, i Tito je bio najbolji državnik. Ja sam hodio po svijetu, ali te slobode nigdje nisam vidio i mislim  da  te slobode, Bog zna, a mi ljudi ne znamo, hoće li više biti?”

Ričard Nikson, predsjednik SAD:

Tito je lider koji ima svoju boju, smisao za humor i sjajno pamćenje; on je izvrstan sudija ljudskih karaktera i on se nas, Amerikanaca, ne boji!” “Pod njegovim rukovodstvom Jugoslavija je postala jedna od najcjenjenijih i najuglednijih zemalja u svijetu. Ona je veličine naše Luizijane – a ko u svijetu zna za Luizijanu, a za Jugoslaviju znaju svi. Ona je iskreni prijatelj Sjedinjenih Američkih Država.

Sofija Loren, glumica: 

Takvu jednostavnost nikad nisam doživjela ni pri jednom susretu sa slavnim ljudima.

Raif Dizdarević, bivši Predsjednik predsjedništva SFRJ:

Prvo hoću da kažem: ne mislim i nikada nisam mislio da je Tito bezgrešan. Mislim da i Tito nije mislio da je bezgrešan. Svjedok sam tog vremena, znam kako je Tito mijenjao svoje stavove kada oni nisu položili historijski ispit. Nisam ni za kakvu glorifikaciju, ali jesam zato da prvo vidimo ono što je valjalo i što je nesumnjiva historijska vrijednost pa da onda govorimo i o onome što nije valjalo. Znate, Titova je veličina bila i u tome što je umio – ja sam ga slušao – da iznese kritiku koja je u suštini samokritika. Umio je da se koriguje, a to je velika osobina.

Elizabeta II, britanska kraljica:

Ako je ovaj čovjek metalostrugar, onda ja nisam kraljica Velike Britanije.

Dr Kenet Kaunda, predsjednik Zambije:

 „Pokret nesvrstanih donio je mnogo toga za promjenu odnosa u svijetu u korist slobode, pravde, mira, ravnopravnosti. On je mnogo donio i mojoj zemlji. Stvaranje pokreta nesvrstanih zemalja je bitan doprinos razvoju misli čovječanstva. Zbog svega toga hvala Vam kao osnivaču pokreta.”

Margaret Tačer, premijerka Velike Britanije:

Tito je bio jedinstvena ličnost savremene istorije.

Indira Gandi, premijerka Indije:

Otišao je jedan od velikih ljudi našeg doba, stvaralac istorije..Tito je, pre svega, bio izuzetno ljudsko biće. Ne može se, međutim, deliti njegova javna i privatna ličnost. On je imao izuetnu snagu i pokušavao je da ostvari savršenstvo.

Enriko Berlinguer, sekretar italijanske komunističke partije:

Ovde, pri odavanju poslednje počasti Titu, prisutne su delegacije, gotovo sve na najvišem nivou, i tako reči iz celog sveta. Mislim da to nije samo izraz poštovanja koje ceo svet oseća. ne samo izraz potrebe da se Titu izrazi zahvalnost zbog onoga što je on predstavljao. Ovako visoki nivo delegacija može se tumačiti i kao želja da se sledi Titovo delovanje i učenje, koje je on ostavio svetu, kao svoju zalogu, zalažući se za saradnju između država bez obzira na razlike.

Ahmet Seku Ture, bivši predsjednik Gvineje:

“Za nas Tito nije umro. Narodi sveta dele ideale koje je on otelotvorio. On će nastaviti da živi kroz sve narode sveta. Svaki put kada narodi budu izvojevali neku pobedu, mi ćemo znati da je to i Titova pobeda.”

Antonio Ramaljo Janeš, bivši predsjednik Portugala:

Odajem najdublje poštovanje onome koji je bio jedan od najvećih i najlucidnijih državnika ovoga veka.

Vili Brant, bivši kancelar Njemačke:

“Pokret nesvrstanih je, bez sumnje, izgubio veliku ličnost, koja, pored svih ostalih osobina, obeležava i sam početak nesvrstanosti. On je bio poslednji živi osnivač pokreta. Sve se to događa u vreme kada je nesvrstanost, kao princip, kao politika, cenjena više nego ikad ranije. To je Titovo zaveštanje.”

Marko Vešović, književnik:

Pamtim i da sam, kad sam odlazio kući, pred zgradom Skupštine vidio čovjeka koji je nosio veliku Titinu sliku. Meni je Tito ubio oca informbirovca, ali nisam zaboravio da sam ga od tog trenutka počeo malo drukčije gledati. Docnije, nije se jednom dešavalo, kad vidim šta radi demokratska ološ koja Titu naziva diktatorom, da javno kažem: “Đe si, diktaturo, stope ti ljubim!“

Džansper Ridli, književnik:

Nikad u istoriji toliko svetskih državnika i vođa nije prisustvovalo jednoj državnoj sahrani.  Bilo ih je mnogo više nego na sahrani kraljice Viktorije u Londonu 1901. godine, pa čak i više nego na sahrani Džona Kenedija ili Vinstona Čerčila.  Prisustvovali su toj sahrani četiri kralja, trideset i jedan predsednik države, šest prinčeva, dvadeset dva premijera vlada i četrdeset i sedam ministara inostranih poslova.  Stigli su iz 128 zemalja i iz svih krajeva svijeta, s obe strane dva bloka zaokupljena hladnim ratom supersila, i iz svih neutralnih nesvrstanih zemalja.”

Jova Radovanović, muzičar:

Tito je bio je bio veseo i komunikativan čovek. Voleo je muziku, svirao je klavir, a jednom je pokušao da izvuče tonove i iz mog saksofona. Toliko nas je cenio da nas je pozvao na večeru u svoju rezidenciju dan pre odlaska na operaciju noge u Ljubljanu. Za stolom su bili samo generali, njegova porodica i mi. Tada smo ga poslednji put videli. Ubrzo posle toga je umro. I danas mi odzvanja rečenica koju je uputio “Sedmorici mladih”: “Ćujte, boga mu, dećki, sedam Srba, a tako dugo zajedno”! Nad tim bi mogli da se zamisle političari koji sada vode našu zemlju.

Ranko Bugarčić , bivši upravnik Kuće cvijeća:

„Pa nekada je dnevno u proseku dolazilo po pet i po hiljada ljudi. Prvi strani državnik koji je došao da položi cveće na Titov grob bio je američki predsednik Džimi Karter. To je bilo u junu mesecu osamdesete godine. Od tada pa do danas je u Kući cveća bilo od 16 do 18 miliona ljudi koji su odali poštu Josipu Brozu“.

Izet Sarajlić, književnik:

Kakav god da je bio, bio je šef najsretnije jugoslovenske države.U toj državi Vojislav Šešelj je uspio i doktorirati.A mi u njegovoj ne bismo mogli ni da dišemo.

Azem Vlasi, političar:

Što se tiče Tita iz ove perspektive, njega pre svega treba da analiziraju istoričari. On je kompleksna ličnost, ali nesporno veliki državnik svog vremena. Čovek koji je vešto vodio Jugoslaviju u vreme dok je bio živ. Ako se može govoriti o reformama u socijalističkim zemljama, onda su u Jugoslaviji bile sprovođene. Setimo se samo da je Jugoslavija od 1945. do 1948. bila uz Staljina. Pa je onda od 1948. do 1966. ceo politički i društveni život bio pod nadzorom službi bezbednosti, i onda je od 70-ih usledeo period liberalnog socijalizma. Vidimo da su bile provođene reforme koje su uvek imale za cilj više slobode, više demokratije. Taj je sistem davao osećaj sigurnosti i ravnopravnosti, kako kolektivne tako i individualne. Svi narodi i narodnosti, sve etničke zajednice osećale su se relativno ravnopravno, pojedinci takođe, nezavisno od toga da li je neko Srbin, Albanac, Slovenac. Taj osećaj jednakosti i ravnopravnosti razvili su nam Tito i taj sistem. Posle toga, kad su pukle nesreće i tragedije u procesu raspada Jugoslavije, videlo se koliko je značio taj osećaj ravnopravnosti i jednakosti – da ne možeš biti diskriminisan ili čak ubijen zato što si nešto drugo po naciji ili veri. Sad se toga sećamo, kao već ne tako bliske istorije, ali se sećamo. Jeste prošlo 30 godina, ali vredi se podsetiti.

Lord Carrington, britanski političar:

Maršala Tita sam oduvijek cijenio. Ali, sada ga obozavam, jer je jedini on mogao 40 godina vladati ovim divljim i zavadjenim plemenima.

Vinston Čerčil, premijer Velike Britanije

Odlučno smo stali na stranu Tita zbog njegove nepokolebljive i hrabre borbe protiv njemačke armije. Partizani su sada gospodari tamošnje situacije i predstavljaju smrtnu opasnost za Nijemce. Oko ovih hrabrih snaga i u njihovim redovima razvio se jedan jedinstveni pokret za slobodu cijelog naroda. Komunistima pripada čast što su prvi započeli borbu. Ti valjani Titovi sljedbenici drže onoliko Nijemaca u Jugoslaviji koliko ih drže kombinirane anglo-američke snage u Italiji.

Vehid Gunić, novinar:

Treći put sam vidio Tita u Drvaru 1974. godine. Bilo se navršilo 30 godina od desanta. Tito je došao u maršalskoj uniformi. Koju god je maršalsku uniformu oblačio; kopnenu, vazduhoplovnu, mornarsku vi ste u njemu vidjeli samo maršala. Bio je lijep i sve mu je lijepo pristajalo. Sjetite se; poslije raspada Jugoslavije neki su pokušavali biti Tito, pa su ispadali groteskni i tragično smiješni. Tito je bio lijepi maršal. Vojskovođa. Opjevani maršal. Genije koji iz nespojivog napravi spojene posude, nokat i meso, pa se sve sraste, pa naše brašno prosije “kroz rešeto i kroz sito” i ne svrsta se da bi bio lider, a bio je lider od formata. Kleli smo mu se.

Helmut Šmit kancelar Njemačke

Tito je jedan od najvećih državnika ovog veka, prvi koji nije dozvolio Staljinu da diktira svoju politiku.’

Oskar Davičo, književnik:

Niko, nikada i nigde u svetu nije doživeo toliko sveopštih izraza brižne ljubavi koji sada privrženom nežnošću obasipaju Tita i okružuju ga sa svih strana. Nisu li to neki neprobojni zaštitni bataljoni saosećanja? Ova ljubav se izražava kao opštenarodni plebiscit odanosti koji se poistovećuje s Titom u dobrom, u teškoćama i u svemu ostalom. Nije zabeleženo da je neki državnik posle 36 godina rukovođenja tako složenom zajednicom kakva je Jugoslavija, doživeo toliko simpatija i toliko podrške kakvu sada prirodno i spontano doživljava Tito.

Alberto Moravija, književnik

 Tito je znao da se prilagođava ritmu revolucije. Uvek je znao da bude na prvom mestu i da se na pravi način odnosi prema istoriji. Nikada u životu nije ustuknuo. Tito nije bio žrtva istorije, već čovek koji je stvarao istoriju.’’

Danijel Arap Moi, predsjednik Kenije

Životna opredeljenost i privrženost predsednika Tita načelima nezavisnosti, ravnopravnosti država, nesvrstanosti, samoodlučivanja svih naroda i ravnopravnih odnos u svetu, ostaće zabeležena u analima istorije kao najveći spomenik ljudskim dostignućima ovog doba.

Kenet Kaunda, predsjednik Zambije

Predsednik Tito je umro, a ostalo je i ostaće njegovo delo. Njegovo načelo je da treba živeti u miru, ljubavi, jednakosti i bratstvu među narodima. Zbog toga ja Tito veliki čovek koji će večito živeti-’’ Kenet Kaunda,

Ginter Gras, književnik

Tito je borac za socijalizam u Jugoslaviji, ali njegovo delo ima mnogo širi i veći značaj; nemoguće je da ostavi trag samo u vlastito zemlji. Želeo bih da pronicljivost Titovog duha još dugo bude prisutna na našem kontinentu. To je čovek, komunista i socijalista koji je prvi uputio kritiku centralističkom pogledu na razvitak socijalističkog društva. Po meni, predsednik Tito je veliki borac upravo za takvo decentralizovano, humano socijalističko društvo i uveren sam da će taj veliki i teški put u Jugoslaviji biti krunisan uspehom.

Džon Kenedi, Predsjednik SAD

Bio sam fasciniran svojim susretom sa Titom, partizanskim liderom koji je porazio sve svoje unutrašnje suparnike i pobedio Nemce“. Tito je bio komunista i nacionalista, a „njegova volja, njegove trupe i njegov prestiž spajali su i držali istorijski antagonizovane narode Jugoslavije“.

Artur Miler, književnik

Svaki dan sam najprije pogledao vijesti o tome što se događa s partizanima maršala Josipa Broza Tita. Posebno želim istaknuti da je u 1941 primjer Jugoslavije utjecao na mnoge ljude diljem svijeta i čitavu Ameriku izuzetno ohrabrujuće. Kada smo slušali o žestokom otporu s kojima su se jugoslavenski partizani suprostavili njemačkim hordama i fašizmu, prvi put od početka II svjetskog rata, postalo nam je jasno da je Hitlerova Njemačka nije nepobjediva.

Mohamed Reza Pahlavi, iranski šah

Jugoslavija je, zajedno s Iranom, jedina zemlja koja je pod teškim okolnostima…pružila otpor Staljinu. Nije bilo lako ujediniti različite grupe, modernizovati jednu državu kao Jugoslaviju i jedno se mora priznati, maršal Tito je obavio izuzetan zadatak.

Deng Xjaoping, kineski političar

“Susreo sam se s drugom Titom baš kao sa starim vojnikom  Imali smo srdačan razgovor i dogovorili smo se da zaboravimo prošlosti gledamo u budućnost. To je stav koji asmo usvojili To je stav koji smo usvojili smo kada smo rezimirali odnose s drugim strankama i istočnoeuropskim partijama i državama;  Mi uzimamo sadašnjost kao svježu početnu tačku iz koje ćemo razvijati prijateljske, odnose i suradnju. Naravno, još je uvijek vrijedno truda analizirati događaje iz prošlosti. Ali mislim da je najvažnija stvar je da svaka partija, bilo velika, mala ili srednja, treba poštovati iskustva drugih i izbor koji su oni napravili i suzdržati se od kritiziranja načina na koji druge partije i države provode svoje poslove. To bi trebao biti naš odnos ne samo prema partijama na vlasti, ali i prema onima koji nisu na vlasti. Kad smo imali razgovore s predstavnicima komunističkih stranaka u Francuskoj i Italiji, mi smo  izrazili stajalište  da trebamo  poštivati ​​njihovo iskustvo i iskustvo i njihov izbor. Ako su oni pravili greške , na njima je da ih isprave.. Isto tako, oni bi trebali zauzeti isti odnos prema nama, dopuštajući nam da pravimo greške ispravljamo ih ih. Svaka zemlja i svaka stranka ima svoje vlastitro iskustvo, koje se razlikuje od ostalih na hiljadu i jedan način. “

Džordž Kenan, američki diplomata

Tito je vrlo humana osoba. On je stari, žilavi revolucionar koji je bio na neverovatnim iskušenjima, ali ih je sva prebrodio sa izuzetnim uspehom. Kao da je bogomdan vojno-politički vođa sa svim manama i vrlinama. Kad donese odluku odvažno dela na njenom sprovođenju. Ljude procenjuje spremno, na prvi pogled. Nije uvek u pravu ali oštroumnost mu ne nedostaje. Kad nekog prepozna kao svog neprijatelja nemilosrdan je i istrajan dok ga ne pobedi, ali nije osvetoljubiv. Na sličan način dosledan je i kad je reč o prijateljstvu – nikad ne bi izdao prijatelja; niti bi se lako okrenuo protiv nekog ko mu je jednom bio odan i podržao njegov pokret. Ume da bude prepreden kad je potrebno, ali nema ni trunke prefinjenog Staljinovog licemerja niti je okrutan kao on.

Miroslav Mika Antić, pjesnik

Postoje ljudi načinjeni od svetlosti. Oni su tu, među nama, dišu i misle, a ipak sjedinjuju u sebi i prošlost i sadašnjost i budućnost… Teško je imati dostojanstveniju reč, teško je naći muškiju, bolju i humaniju reč, u ovom stoleću, u jeziku bilo kog naroda ove kugle zemaljske, nego što su ta četiri jednostavna i zlatna slova: Tito. Tito je mudrost bratstva i lepota jedinstva.

Ćamil Sijarić, književnik

I ovdje su lijepi ne samo bregovi, brda i polja, nego i mala rasturena zagorska sela – među kojima je Kumrovec i lijep i znamenit – jer se u njemu rodio čovjek za kojega danas zna cio svijet: Azija, Afrika, Amerika; gradovi i sela; rudari i mornari cijeloga svijeta – jer je gotovo nemoguće, da čak i plemena u pustinjama, nisu čula za Tita!

Miodrag Petrović Čkalja, glumac

Danas je da Bog sačuva! Nisam covek koji pati, znam da je moje vreme proslo i da sam ja bivsi komicar, ali to sto su ovi ‘ozbiljni’ napravili prava je tragedija. Hiljadu puta, milijardu puta bilo je bolje pre nego sto su sadasnji dosli na vlast. Ma ja bih Tita od blata pravio! Onda sam mogao da placam struju, pa i da izadjem, a od kako dodjose ovi-nista. Na godisnji odmor nisam isao od 1986 godine. Kako cu docekati zimu kad nema struje i ne mogu da se ogrejem!? Sve mislim da je necu docekati i da cu pre toga da umrem.

Faruk Širbegović, privrednik

Divim se ljudima poput Tita. Smatram da je bio veliki državnik i da je zaista želio dobro ljudima. Uostalom, ta je Jugoslavija bila ključna da BiH napravi iskorak. Da iskočimo iz feudalne sredine, da dođemo do solidnog GDP-a, da imamo puno obrazovanih ljudi koji i dan-danas omogućavaju da se ova Bosna očuva kao država.“

Ernesto Če Gevara, revolucionar

Tito je čovjek s kojim se poslije prvih rečenica lako i jednostavno uspostavlja direktan kontakt.

Zdravko Čolić, pjevač

Nikad se nije desilo da zapjevam pjesmu Druže Tito mi ti se kunemo, a da je cijela dvorana ne prihvati svim srcem. U tom času ja nisam pjevač nego Titov omladinac u službi svog naroda’,

Majka Didijea Drogbe, fudbalera Čelzija

Kad sam bila trudna s Didierom postojao je vođa Jugoslavije, Maršal Tito, kojeg sam jako cijenila zbog njegovih brojnih vrlina i upornosti. Zbog toga sam kao malog Didiera zvala Tito.

Tereza Kesovija, pjevačica

 Da, pjevala sam Titu, pa što? Nisam u njemu gledala maršala nego Josipa Broza i mogu reći da je bio jako šarmantan i fin gospodin. Volio je da mu pjevam “Nona” i da mu pričam, kako je govorio: “Ovaj, bogati, kako da kažem… kako je tamo u tom Parizu?”

Predrag Živković Tozovac, pjevač

A možda je najmuzikalniji od svih bio drug Tito. Imao sam prilike da mu pevam, tražio mi je jednu vrlo zahtevnu pesmu. Onda me je on iznenadio kad ju je otpevao božanstveno. Samo učen pevač mogao je da izvede tako tešku kompoziciju koja ima sve te melodijske skokove. Naivna je priča da je on bio mašinbravar, pa da može tako da peva i da svira klavir, a ja sam eto bio svedok da može!

Rade Šerbedžija, glumac

Socijalizam humanog lika (ne ruski socijalizam), onaj koji smo dotakli sa Titom, je jedino pravo humano društvo.

Henri Kisindžer, političar

Tito bi bio veliki čovek i da nije imao vlast.

Đorđe Balašević, pjevač

Sа velikim ponosom i ljubаvlju pričаo nаm je, pored ostаlog, o njegovim susretimа s drugom Titom, koji su vezаni zа njegovu nаjdrаžu pesmu „RAČUNAJTE NA NAS”.

– Hteo sаm dа nаpišem pesmu u kojoj bih izrаzio svoje osećаnje i divljenje premа domovini i nаrodu. Rаzmišljаo sаm dostа o tome. Jedne subote i nedelje, mаrtа 1978. godine, nаpisаo sаm je. Pesmа je ubrzo postаlа hit, Kаdа sаm obаvešten dа ću pevаti kod drugа Titа u Kаrаđorđevu 1. аprilа 1978. godine, bio sаm impresionirаn i u tom trenutku s lаkoćom sаm nаpisаo stihove. Meni, kаo i svаkom drugom Jugoslovenu, susret sа drugom Titom bio je i ostаo izuzetnа čаst i nezаborаvnа, drаgа uspomenа.

Pred drugom Titom je pevаo i u decembru 1979. godine. Slušаo je drugа Titа, bio u njegovoj blizini. Tаdа se i fotogrаfisаo sа njim. Tа fotogrаfijа mu je dаnаs, uz ovu pesmu, nаjdrаžа uspomenа. Dok mirno i tiho govori ne skrivа u očimа i srcu zаdovoljstvo i ponos što su ovu njegovu pesmu prihvаtili mnogi mlаdi širom zemlje i što je i posle toliko vremenа i dаnаs pevаju.

Dragan Džajić, fudbaler:

Kad je Tito bio predsjednik, bilo je jako malo ljudi koji ga nisu željeli vidjeti. I ja sam ga želio upoznati, dodaje.

– Pozvao je sportaše u Beli dvor, u 10 sati je bio sastanak. Pozdravio se sa svima, prošao je pored mene i pitao me: “Dobro, Džajiću, kako to misle da je Zvezda gotova, a ona se uvijek podigne?”, otkriva. Tito mi je ostao u lijepom sjećanju, govorili su da je navijao za Hajduk.

Miloš i Mitar Tarabić, proroci:

“Ondakar će se u narodu pojaviti jedan čoek plavijeh očiju na bijelom konju. On će, malo pomalo, sjediniti zavađenu braću. I na njegovome čelu sijaće zvijezda. On neće biti po volji dušmanskoj vojski, te će ga ona goniti dje gođ stigne, po šumama, rijekama i morima. No, taj će čoek skupiti veliku vojsku i šnjome na Biograd udariti. Protjeraće dušmanina iz zemlje, te će nam carevina biti veća nego ikada što je bila.”

”Srbija će najbolje živjeti kada se na njeno prestolje popne čoek plavijeh očiju, na bijelome konju, koji budne u Srbiju došao i doneo neku novu vjeru. Taj što se na naše prestolje popne, biće dugovječan i krepak, te će umrijeti oko svoje stote godine. On će voljeti mnogo da lovi, te će u jednome lovu, nehotice pasti sa svoga konja bijelca i nogu izgubiti. Od toga gubitka noge će i umrijeti, a ne od starosti svoje. Poslje njega, doći će da vlada našom carevinom nekakva komisija, ali više neće biti nako kako je bilo.”

Miki Jevremović, pjevač:

I ja sam pevao Titu, i to kada sam bio u vojsci, 1968. godine. Tek sam stigao, a on je tada pravio lov za diplomatski kor u Karađorđevu. Taj mangup okupi sve ambasadore, i uveče bude zabava. Iz kasarne su me poslali u uniformi koju sam tek dobio i koja je na rukavu bila zakrpljena. „Neka vidi Tito kako smo mi siromašan puk.” Stignem ja tamo, a šef protokola me pita šta mi je to i da li imam nešto drugo da obučem. Imao sam i smoking i rečeno mi je da moram to da nosim. Bio sam tek devet dana u vojsci, mnogi prijatelji nisu znali da sam bio u vojsci, uhvatio sam poslednji voz. Kad se sve završilo, odlaze gosti, ali Tito se vrati, ostalo se do četiri ujutro, on svira klavir. Gleda me, puši i kaže: „Boga mu ljubim, ova nam se vojska čudno oblači!” On je znao.

Mlađan Dinkić, političar:

U Titovo vrijeme je u određenom smislu bilo najbolje. Ovo sigurno zvuči čudno, ali je onda bio red u zemlji, poštovali su se zakoni, ljudi su u mnogo većoj mjeri imali jednake šanse za uspjeh i decentralizacija je bila izraženija. Titov sistem je bio “mnogo pravedniji i humaniji”.”Naravno, imao je i svojih grešaka, posebno u pogledu efikasnosti. Današnji sistem nije ni pravedan, niti je human, ali nije ni efikasan. 1990-ih godina bilo još gore i danas je nezadovoljstvo ljudi dostiglo vrhunac.

Halid Bešlić, pjevač:

Mnogi ljudi s estrade koji su bili popularni i u prošloj državi imaju vrlo zanimljiv odnos prema prošlosti. Nekad su pjevali Titu i Jugoslaviji, a kad je te zemlje nestalo postali su veliki Srbi, Hrvati i Bošnjaci, uvijek orni za domoljubnu pjesmu.

Jest, tako je. Kod mene je situacija drugačija. Ja sam živio u Titovo vrijeme i volio sam Tita. Jednostavno sam ga volio i nisam nikad u životu protiv njega rekao ružnu riječ. Nisam od tih koji će ga pljuvati sad kad nije popularan. Nisam taj. Čini mi se da bih tako pljunuo i sebe. Nisam time ni zaluđen, ali uvijek sam poštovao čovjeka. U njegovo vrijeme sam lijepo živio, bio sam sretan, rodio sam se u toj zemlji i to je ta priča. Protivnici Tita nekad su bili samo oni iz prošlog rata. Gubitnici.  

Minja Subota, muzičar:

Moji sagovornici nose utiske izuzetnog poštovanja Tita. Pamte kada se čitava predsednička garda postrojila ispred Kongresa. Mlađi se pitaju odakle sve to poštovanje i ovacije Titu širom sveta. U to vreme svi američki predsednici bili su civili, dakle političari. U Evropi, recimo, De Gol je već umro, a Tito je bio živi pobednik iz Drugog svetskog rata. A svet uvek ceni pobednika, pa i kad je crven. Uz to, Tito je bio i harizmatična ličnost.

Bulent Edževit, premijer Turske:

Tito je bio ne samo veliki revolucionar i državnik, nego i čovek koji je iza sebe ostavio velika dela. On je redak lider koji je otišao bez straha šta će biti posle njega. Otišao je duboko uveren da će se nastaviti njegovo grandiozno delo

Spiros Kiprijanu, predsjednik Kipra:

Tito se poistovetio sa vlastitom borbom, sa svojom velikom vizijom i sa dostignućima 20. stoleća. Svojim životom i radom, koji su zračili svetom, on je postao jedna od retko velikih ličnosti našeg vremena. On je i poslednji veliki čovek naše epohe. Tito je osnivač i otac nove Jugoslavije. On simbolizuje hrabrost i vrlinu. Njegovo ime predstavlja zalog moralne snage, mira, pravde i slobode. Za male narode, posebno, njegova ličnost izvor je inspiracije, snage i nada.

Alberto Moravija, književnik:

Tito je u sebi udruživao svojstva radnika, čoveka iz naroda i vojnika, sa jedne strane, a svojstva državnika, vojskovođe, i vođe, sa druge«, izjavio je italijanski književnik Alberto Moravija. »Titova biografija ostavila je na mene velik utisak, posebno onaj deo Titovog života u vreme prvog svetskog rata, i posle, u Sibiru i Rusiji, vezan za oktobarsku revoluciju. U svemu tome ima nešto što čoveka duboko uzbuđuje.

Tito je na jedan poseban način znao da se prilagođava ritmu revolucije. Uvek je znao da bude na pravom mestu i da se na pravi način odnosi prema istoriji. U svom životu nikad se nije povlačio, što je, naravno, veoma teško. Tito nije bio žrtva istorije, nego čovek koji je istoriju živeo. Tito je znao da izvojuje revoluciju isključivo sopstvenim snagama bez strane pomoći, a zatim i da stvori samosvojni, tipično jugoslovenski socijalizam.

To je Jugoslaviji obezbedilo posebno mesto u svetu. Jugoslavija je imala sreću što je imala čoveka kakav je Tito. Istina je da narodi stvaraju istoriju, ali je istina i da velike ličnosti, kada ih vodi razum, takođe stvaraju istoriju. Te ličnosti služe istoriji ne iskorišćavajući je za svoje ciljeve. One služe narodu i ne žele da narod služi njima. To je, eto, Titov primer.

Pod Titovim rukovodstvom, Jugoslavija je znala da odoli svim pritiscima, što je i najveća garancija za njenu budućnost.

Čarli Čaplin, glumac:

“Maršalu kome čin nije dodijeljen dekretom nego borbom protiv fašizma, ja kao vojnik te borbe, stajem mirno i salutiram”

Nijaz Duraković, političar: 

Tito je bio i ostao velikan epohe. Mrtav Tito više nam vrijedi, više nas miri i povezuje od lidera nacionalnih partija.